Mirovinska štednja predstavlja jedan od najvećih oblika imovine koju hrvatski građani stječu tijekom radnog vijeka. Prema podacima REGOS-a, na obavezne mirovinske fondove u Hrvatskoj uplaćeno je više od 140 milijardi kuna, a prijelazom na euro tu cifru mjerimo u desetcima milijardi eura. Ipak, mnogi građani nisu svjesni što se događa s tim sredstvima kada nestanu, niti kako mogu osigurati da ona postanu dio obiteljske imovine.
Tko nasljeđuje mirovinsku štednju?
Prema Zakonu o obaveznom mirovinskom fondu, sredstva na individualnom kapitaliziranom računu čine dio imovine štediše i kao takva ulaze u ostavinsku masu. To znači da vaša mirovinska štednja iz drugog stupa ne nestaje nakon smrti, već se nasljeđuje prema općim pravilima nasljednog prava.
Nasljednici mirovinske štednje mogu biti:
- Zakonski nasljednici prema nasljednim redovima (djeca, bračni drug, roditelji, itd.)
- Oporučni nasljednici ako je štediša ostavila važeću oporuku
- Osiguranici kojima je štediša uplatila doprinose (u određenim slučajevima)
Koraci za zaštitu mirovinske štednje
1. Sastavite oporuku
Najsigurniji način da kontrolirate kome će pripasti vaša mirovinska štednja jest sastavljanje oporuke kod javnog bilježnika. Oporukom možete odrediti specifične nasljednike za sredstva mirovinskog fonda, ali i odrediti zamjenike ako primarni nasljednik ne može ili ne želi prihvatiti nasljedstvo.
Oporuka mora biti sastavljena u skladu s odredbama Zakona o nasljeđivanju. Javna oporuka, sastavljena pred javnim bilježnikom, nudi najveću pravnu sigurnost jer se čuva u sudskom registru oporuka.
2. Imenujte korisnike u mirovinskom fondu
Mnogi mirovinski fondovi dopuštaju imenovanje korisnika (beneficijara) koji će primiti sredstva u slučaju smrti štediše. Ovo je brži postupak od klasične ostavinske rasprave i omogućuje direktni prijenos sredstava na imenovane osobe.
Preporučujemo svim našim klijentima da redovito ažuriraju podatke o korisnicima u svom mirovinskom fondu, posebno nakon većih životnih promjena poput sklapanja braka, rođenja djece ili razvoda.
3. Vodite dokumentaciju o uplatama
Čuvajte sve potvrde o uplatama u mirovinske fondove, godišnje izvještaje fondova i ugovore o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju. Ova dokumentacija bit će neophodna prilikom ostavinske rasprave i može značajno olakšati postupak nasljeđivanja.
Porezna pitanja nasljeđivanja mirovinske štednje
Nasljedstvo mirovinske štednje u Republici Hrvatskoj nije oporezivo kada nasljeđuju zakonski nasljednici iz prvog nasljednog reda (djeca, bračni drug, roditelji). Za nasljednike iz drugog i trećeg nasljednog reda primjenjuje se porez na nasljedstvo u iznosu od 4%, uz oslobođenje do iznosa od 12.000 eura.
Međutim, ako nasljeđujete sredstva iz trećeg mirovinskog stupa (do brojno mirovinsko osiguranje), porezni tretman može biti različit ovisno o vrsti police i načinu isplate. Preporučujemo konzultaciju s poreznim savjetnikom prije donošenja odluka o načinu preuzimanja naslijeđenih sredstava.
Međunarodni aspekti nasljeđivanja
Ako ste hrvatski državljanin s mirovinskom štednjom u inozemstvu, ili ako ste strani državljanin s uplatama u hrvatske fondove, nasljedni postupak može biti složeniji. EU Uredba br. 650/2012 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju odluka te prihvaćanju i izvršenju javnih isprava u nasljednim stvarima omogućuje određivanje mjerodavnog prava, ali zahtijeva stručno pravno vodstvo.
U takvim slučajevima preporučujemo da se obratite odvjetniku s iskustvom u međunarodnom nasljednom pravu koji može koordinirati postupke pred nadležnim tijelima u više država.
Zaključak
Zaštita mirovinske štednje i osiguranje njezina prijenosa na nasljednike zahtijeva proaktivni pristup. Sastavljanje oporuke, imenovanje korisnika u mirovinskom fondu i vođenje uredne dokumentacije osnovni su koraci koje svaki štediša treba poduzeti. Naš tim stoji vam na raspolaganju za sve dodatne informacije i pravno savjetovanje u vezi s nasljeđivanjem mirovinske štednje.